Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 5. 8. 2017.

Procjena da se ne ide na nove izbore bila je ispravna

U opsežnom intervjuu za Jutarnji list premijer Andrej Plenković govori o 22. obljetnici Oluje, gospodarskim rezultatima Vlade i reformama koje slijede, o projektu LNG terminala, stabilizaciji Agrokora, odnosima sa Slovenijom i Srbijom te o ulozi Hrvatske u Inicijativi tri mora

U razgovoru s glavnim urednikom Jutarnjeg lista Goranom Ogurlićem i novinarom Goranom Penićem premijer Plenković izrazio je očekivanje da će se 22. obljetnica Oluje te Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u Kninu proslaviti dostojanstveno. Naglasio je da će hrvatski narod, cijelo društvo i vlasti trajno iskazivati poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja i svima koji su dali život, zdravlje ili svoje najbliže za Hrvatsku.

"Vlada ove godine šalje poseban signal Kninu i Šibensko-kninskoj županiji gdje smo jučer održali sjednicu na kojoj su bili gradonačelnik Jelić i župan Pauk. Raspravljeni su brojni razvojni projekti te potpisani ugovori ukupne vrijednosti preko 180 milijuna kuna u različitim područjima", poručio je Plenković.

Naveo je kako je u odnosu na aspiracije koje su postojale u razdoblju stjecanja neovisnosti, Domovinskog rata i mirne reintegracije, Hrvatska ostvarila ogroman napredak; od samostalnosti, oslobađanja okupiranih teritorija, uspostave demokracije i pluralističkog društva, izgradnje institucija, članstva u EU i NATO-u, gospodarskog razvoja, saniranja ratnih šteta, pa do međunarodnog pozicioniranja.

''Što se tiče hrvatskih branitelja, novi Zakon usvojen je na sjednici Vlade u Kninu nakon dugotrajnog rada s braniteljskim udrugama i uz podršku drugih resora te su osigurana sredstva u proračunu. Na taj ćemo način ispraviti određene nepravde koje su postojale i dugoročno riješiti pitanje prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji", kazao je.

Analizirajući aktualnu političku situaciju, Plenković je kazao kako mu je drago jer je sada jasno da je procjena da se ne ide na nove izbore nakon prekida suradnje s MOST-om bila ispravna. Dodao je da je Vlada nastavila odlične trendove gospodarskih i makroekonomskih kretanja u zemlji, što stvara podlogu za povećanje životnog standarda građana.

"Raste BDP, smanjuje se javni dug i deficit, imamo preko 1,5 milijuna zaposlenih, nikada manje nezaposlenih - ispod 170.000 tisuća, realno je veći broj i zaposlenih. Stvaramo preduvjete za sve najvažnije reforme koje se tiču rasterećenja gospodarstva, ulaganja, jačanje pravosuđa, reformu državne uprave, a onda sukladno Nacionalnom programu reformi, idemo i u ozbiljnije zahvate u zdravstvu, mirovinskom sustavu i obrazovanju, što se izravno odražava na bolju kvalitetu života", najavio je Plenković.

Govoreći o krizi u Agrokoru, Plenković je podsjetio kako je Vladin potez doveo do toga da nema velike drame ni za građane, ni za radnike, ni za dobavljače, iako je postojala opasnost nekontroliranog stečaja Agrokora koji bi ugrozio desetine tisuća radnih mjesta. Dodao je kako upravljanje krizom u Agrokoru predstavlja posebnu reformu koja operativno znači reviziju hrvatske ekonomske tranzicije.

"Mislim da smo postigli izuzetan uspjeh jer se nije dogodio financijski i gospodarski slom koji je bio gotovo pred vratima. Zdravo je za naše gospodarstvo da se situacija do kraja raščisti, da odnosi među poslovnim subjektima i njihovo plaćanje budu na solidnim osnovama, transparentni i zakonit", napomenuo je Plenković.

Plenković je istaknuo kako je Vlada osigurala investicije u tržište rada u iznosu 2 milijarde kuna na različitim programima zapošljavanja, dodavši da resor trenutno vodi novi ministar rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, koji se i ranije bavio projektima zapošljavanja mladih.

"Što se tiče zdravstva, povećali smo u projekcijama limite za 500 milijuna kuna HZZO-u. Dug u zdravstvu je ogroman problem. Mi smo se kao društvo navikli na dostupnost zdravstvenih usluga i vrlo je bitno da ta tradicija ostane u najvećoj mjeri takva, a da istovremeno zadržimo održivost zdravstvenog sustava. Radit ćemo na učinkovitijoj kontroli troškova, objedinjavanju javne nabave i funkcionalnom spajanju bolnica", poručio je Plenković.

U pogledu Projekta Slavonija, Plenković je potvrdio kako je Vladin prioritet u četiri slavonske županije uložiti u infrastrukturu, poduzetništvo i poljoprivredu, kako bi ljudi ostajali na svojoj zemlji i ondje mogli od svog rada živjeti.

"Smatramo da županijski ustroj treba postojati, da se u proteklih više od dvadeset godina etablirao i da možemo na njemu funkcionirati. Što se tiče eventualne reforme nižih jedinica, potrebno je razmotiriti fiskalne i funkcionalne aspekte, ali uz dijalog i konsenzus lokalnih sredina", naveo je.

Istaknuo je kako je logika njegovog čvrstog sidrenja HDZ-a na desnom centru, koju su građani prepoznali i podržali, dovela do toga da je HDZ danas daleko najjača stranka u državi.

"To je sada sasvim jasno, unatoč kontinuiranim i oštrim napadima s lijeva, ali i s krajnje desnice. Mi smo sada na 33-34 posto, u odnosu na 20 posto prije godinu dana kada sam preuzeo stranku. Uvjerljivo smo pobijedili na parlamentarnim i lokalnim izborima. Ako smo mi stožerna stranka, onda nije problem pronaći programske partnere. Zato sam i bio sto posto siguran da se parlamentarna većina može rekonfigurirati", ocijenio je Plenković.

Dodao je kako je suradnja narodnjaka i liberala na nacionalnoj razini u Europi najnormalnija stvar, kao i da su odnosi HDZ-a i HNS-a u fazi razvoja izgradnje povjerenja te ukoliko se pokaže da ide u dobrom smjeru, ta suradnja može biti temelj i za druge buduće suradnje.

Plenković je ponovio kako je HDZ u suradnju s MOST-om ušao u dobroj vjeri, a ono što je postalo problematično jest njihovo svrstavanje na stranu oporbene inicijative za smjenu ministra Marića.

''I moj potez trenutnog razrješenja trojice ministara je bio zapravo nužan potez političke odgovornosti. Vi u tom trenutku ili kažete: "OK, dobro, čestitam, vi ste protiv kolege s kojim godinu i pol dana sjedite u Vladi, i što ćemo sad? Ništa. Onda mogu ja odmah kući", ili radite ono što bi svaki odgovoran i ozbiljan lider napravio'', podsjetio je Plenković.

Dodao je da će MOST tek s vremenom, kako im rejting bude išao dolje i kako lagano budu klizili u irelevantnost, shvatiti kakvu su pogrešku napravili, poručivši da će, ukoliko i dalje misle izgovarati ovo što izgovaraju, s HDZ-om teško ostvariti suradnju.

Komentirajući stanje u SDP-u, Plenković je podsjetio kako je SDP izgubio prošle izbore, njihov bivši čelnik nije znao čestitati pobjedniku, a novi predsjednik je na funkciji osam mjeseci i koristi kritiku radi kritike, bez argumenata, gotovo na razini vrijeđanja.

Plenković je potvrdio i kako potpredsjednik Vlade Krstičević ima njegovo povjerenje, naglasivši da je general Krstičević iznio novu Strategiju nacionalne sigurnosti, Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, vraća Oružane snage u pojedine gradove, a Ministarstvo obrane ima veći proračun nego lani.

Govoreći o odnosima s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, premijer Plenković ocijenio je kako nema tenzija, a suradnja je korektna. Dodao je da ukoliko predsjednica sama odluči da želi još jedan mandat, ne vidi razloga zašto je HDZ ne bi podržao.

Plenković je podsjetio kako je Hrvatska izašla iz arbitražnog postupka sa Slovenijom i ne smatra se vezanim tom presudom, poručivši kako Vlada želi kroz politički i bilateralni dijalog sa Slovenijom naći rješenje za otvoreno pitanje granice.

"Stoga sam i pozvao kolegu Cerara u Zagreb. Postoji tu i cijeli niz tema, kao što su NE Krško, Ljubljanska banka, SOPS, pitanje hrvatske manjine u Sloveniji te u konačnici i granični prijelazi. Stoga, u dobroj vjeri želimo riješiti to pitanje na način da najmanje dovede do bilo kakvih promjena glede prava ribarenja, bilo naših bilo slovenskih ribara", naglasio je Plenković.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Plenković je napomenuo kako je glede otvorenih pitanja za Hrvatsku izuzetno važno pitanje zaštite prava hrvatske manjine u Srbiji.

"Ako je srpska manjina u Hrvatskoj putem svojih predstavnika dio parlamentarne većine, onda bi u Srbiji bilo dobro da se riješi pitanje barem jednog fiksnog zastupnika hrvatske manjine, da se riješi pitanje prava na obrazovanje i kulturu te da se konačno riješi pitanje nestalih osoba. Naravno očekujemo i da se razriješi pitanje Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih tijela Republike Srbije u postupku za ratne zločine, što predstavlja potencijalnu ugrozu za hrvatske državljane", kazao je.

Plenković je istaknuo i kako je projekt plutajućeg LNG terminala strateški značajan za diversifikaciju opskrbe plinom, ne samo u Hrvatskoj nego i u Srednjoj Europi.

"Činjenica da smo dobili 102 milijuna eura od Europske komisije znači da su i oni stali iza tog projekta. Očekujem da se sve procedure ubrzaju i vjerujem da bismo u mandatu ove Vlade mogli imati sve što je bitno da se projekt realizira. Natječaj bi mogao biti raspisan 2019.", najavio je Plenković.

Pojasnivši kako je Inicijativa tri mora političkog karaktera i povezuje zemlje srednje Europe, Baltik, Crno more te Jadran, Plenković je kazao kako ona predstavlja dio one nove Europe gdje je uloga ovih država u izgradnji europskog projekta bila izrazito važna, a hrvatska Vlada je možda jedna od najproeuropskijih u srednjoj Europi.

"Mislim da je sve spremno da Hrvatska kroz tu inicijativu možda igra i u težoj kategoriji nego što bi inače. Kada smo ulazili u EU naša prednost je bila što smo jadranska zemlja. Mi smo jedina podunavska i istodobno mediteranska zemlja i taj link do Crnog mora je izrazito važan", poručio je Plenković.

Osvrnuvši se na sudjelovanje na Posebnom sastanku Američko-jadranske povelje u Podgorici, predsjednik Vlade Plenković naglasio je da Hrvatska kao članica NATO-a afirmira svoju ulogu pouzdane saveznice koja je usvojila novu Strategiju nacionalne sigurnosti, u prve dvije godine mandata Vlade povećala je izdvajanje za obrambeni proračun, sudjeluje u NATO-ovim misijama u Afganistanu, Kosovu, bit će prisutna u Litvi i Poljskoj te sudjeluje u međunarodnim koalicijama u borbi protiv terorizma i ISIS-a.

"U razgovoru s američkim potpredsjednikom Pencom istaknuli smo kvalitetne odnose SAD-a i Hrvatske te izrazili želju za unaprjeđenjem gospodarske, energetske i obrambene suradnje. U svom govoru Pence je poslao jasnu poruku o privrženosti SAD-a sigurnosti i stabilnosti država jugoistoka Europe", zaključio je Plenković.

Intervju u cijelosti (PDF)