Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 7. 2017.

Osigurana su sredstva za regres državnim i javnim službenicima

Na početku 45. sjednice Vlade premijer Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja

Plenković je najavio da će 14. srpnja započeti isplata svote od 1.250 kuna regresa za korištenje godišnjeg odmora svim službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama.

Izvijestio je da je Ministarstvo financija, sukladno proračunskom planiranju, jučer izdalo obveznice u iznosu od 3 milijarde kuna, s ročnošću od 15 godina, prinosa 3,3 posto, a godišnja kamata je 3,25 posto. „Riječ je o vrlo dobrim uvjetima, a obveznice su kupili mirovinski fondovi i osiguravajuća društva. To je još jedan potez koji pokazuje kako poruka političke stabilnosti ima svoje izravne i konkretne refleksije na financijsku stabilnost i na izdavanje obveznica“, poručio je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na analizu posebnog povjerenstva, koje je organizirao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, o lijekovima za djecu oboljeloj od neuroblastoma. Za dvoje malih pacijenata indicirana je primjena lijeka i osigurana su potrebna sredstva za kupnju lijekova.

Najavio je drugu Zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koja će se održati sutra u Sarajevu i koja će pridonijeti unaprjeđenju odnosa između dvije zemlje u svim resorima i aspektima suradnje. „To je važna politička poruka o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, naglasio je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na najaktualniju temu proteklih dana, a to su odnosi sa Slovenijom. Ponovio je da je pozicija Republike Hrvatske vrlo jasna te da je stav Hrvatske nepromijenjen.

„Izašli smo 2015. godine iz arbitražnog procesa, koji je kompromitiran protupravnim radnjama suprotnim međunarodnom pravu i samom Arbitražnom sporazumu, krivnjom slovenske strane. Stoga, ovom arbitražnom presudom nismo pravno vezani niti ćemo je primjenjivati kao takvu, neovisno o stavovima bilo koje druge države ili međunarodne organizacije“, poručio je predsjednik Vlade.

„Kao odgovorna Vlada i zemlja, koja Sloveniju smatra svojom saveznicom u okviru NATO-a i partnericom u Europskoj uniji, želimo na najprimjereniji mogući način dijalogom rješavati otvorena pitanja“, istaknuo je. Ponovio je da će 12. srpnja u Ljubljani razgovarati sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

U ponedjeljak je održan sastanak Vlade Republike Hrvatske sa županima u Požegi, a predsjednik Vlade ocijenio ga je izuzetno kvalitetnim i korisnim, inovativnim pristupom unaprjeđenju odnosa, dijaloga i boljoj koordinaciji rada između Vlade i županija.

U Požegi je održana i 2. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, s obzirom da je u posebnom fokusu Vlade istok Hrvatske i razvoj pet slavonskih županija. U tom je kontekstu naglasio da posebno očekuje bolju apsorpciju europskih sredstava za projekte od izuzetne važnosti za gospodarski razvoj i demografsku revitalizaciju ovog dijela Hrvatske.

Nakon prošlotjedne sjednice Vlade održana je prva sjednica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, na kojoj su jasno utvrđene glavne smjernice metodologije rada.

„Očekujem da će rad i preporuke toga Vijeća pridonijeti smanjivanju podjela u društvu“, poručio je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na sjednicu Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Predsjednik Vlade izvijestio je da se nastavlja rad na izradi akcijskoga plana, koji bi trebao imati dvogodišnji karakter te da su vrlo precizno definirane zadaće svih članova Povjerenstva. Naglasio je da predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva, rektorica zadarskog Sveučilišta Dijana Vican, uživa njegovu punu potporu i podršku.

„Očekujem da do 8. rujna Povjerenstvo konsenzualno donese konačnu verziju toga akcijskog plana“, poručio je.

Predsjednik Vlade pohvalio je organizaciju Dubrovnik foruma, koji je i ove godine okupio veliki broj dužnosnika i uglednih međunarodnih stručnjaka te ponovno ponudio mogućnost rasprave o mnogim važnim europskim i svjetskim temama.