Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 5. 2017.

Vlada želi snažno pridonijeti demografskoj revitalizaciji Hrvatske

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković najavio je izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Kao najvažnije istaknuo je to što će se ovim izmjenama povisiti naknade za nezaposlene na 2328 kuna, s dosadašnje 1663 kune, dok će one za zaposlene s dosadašnjih 2660 kuna porasti na 3991. kunu. „To je doprinos Vlade demografskoj revitalizaciji i proračunski održiv plan te vrlo konkretna realizacija izbornoga programa i Programa Vlade“, poručio je Plenković.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što je na današnjoj sjednici i Prijedlog zakona o zaštiti životinja, kojem su podršku dale i udruge prijatelja životinja.

Najavio je da idući tjedan Hrvatska može očekivati jasne i dobre preporuke Europske komisije glede izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. „Ovo što slijedi je potvrda izvrsnih pozitivnih gospodarskih trendova koje imamo i koji se očituju u kontinuiranom rastu BDP-a, značajnom rastu zaposlenosti, smanjenju nezaposlenosti, rastu industrijske proizvodnje, izvoza i potrošnja“, rekao je. Naglasio je da su svi ovi pokazatelji jasan indikator dobroga smjera kojim ide Hrvatska i aktivnosti koje poduzima Vlada.

Čestitao je bivšoj i sadašnjoj upravi Belupa na otvorenju nove tvornice, poručivši da je orijentiranost na proizvodnju najbolje jamstvo našeg gospodarskog rasta.

„Nastavljamo s aktivnostima Vlade i svime onim što je važno  i relevantno za hrvatske ljude“, zaključio je Plenković. 

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Pojasnila je da je Prijedlog zakona usmjeren poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. „Cilj zakonskih izmjena je unaprijediti sustav obiteljskih potpora, kroz povećanje iznosa novčanih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s novorođenom djecom“, naglasila je ministrica Murganić.  

Navela je da predloženim izmjenama predviđa povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje sa dosadašnjih 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna. „Predlaže se i povećanje visine novčane naknade za nezaposlene roditelje do navršene 1. godine života djeteta s 1.663,00 kuna na iznos od 2.328,20 kuna“, kazala je ministrica.

Povećanjem naknade s 50 na 70 posto proračunske osnovice obuhvatit će se i roditelji koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, do treće godine života djeteta. Također, povećava se i novčana potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju sa 65 na 70 posto proračunske osnovice te za rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s 50 na 70 posto proračunske osnovice.

Ministrica Murganić izvijestila je da su za primjenu ovog Zakona u 2017. godini osigurana sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 156 milijuna i 600 tisuća kuna te u 2018. godini iznos od 313 milijuna i 200 tisuća kuna. U 2019. godini osiguran je iznos od 346 milijuna i 500 tisuća kuna. Iznos od 12 milijuna kuna na godišnjoj razini previđen je u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.  

Obrazlažući Prijedlog zakona o zaštiti životinja, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pojasnio je da se njime propisuje odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja tijekom korištenja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama, uvjeti koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju životinja u zoološkim vrtovima i cirkusima te drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe. „Prijedlogom zakona se u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju relevantne direktive Europske unije“, dodao je.

Ministar Tolušić naveo je da su u odnosu na važeće zakonodavstvo radi zaštite i dobrobiti životinja propisane daljnje zabrane neodgovarajućih postupanja prema životinjama. Posebno je naglasio da je ovim zakonom učinjen daljnji korak u promoviranju dobrobiti životinja te životinje iz skloništa za životinje više nije moguće usmrtiti po proteku 60 dana od dolaska životinje u sklonište već one ostaju u skloništu do udomljenja. Ministar je izvijestio da je provedbu zakona potrebno u proračunima jedinica lokalnih samouprava osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000,00 kuna, a za izgradnju tri skloništa, koja do sada nisu osnovana u Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji, potrebno je u 2018. godini ukupno osigurati 13.878.500,00 kuna.

Hrvatskom Saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, kojim se  dodatno usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije na području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama Zakon se usklađuje s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima, kao i s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj pojasnio je da je implementacijom navedenih direktiva, osim propisivanja minimalnih prava osoba uhićenih u svrhu izvršavanja europskog uhidbenog naloga, uvedeno i pravo na odvjetnika uhićenim osobama u odnosu na koje je izdan europski uhidbeni nalog, čime se dalje doprinosi učvršćivanju načela uzajamnog povjerenja i uzajamnog priznavanja u području slobode, sigurnosti i pravde. Ujedno, u pravni poredak Republike Hrvatske uvodi se novi oblik pravosudne suradnje – europski istražni nalog, a koji izdaje država članica koja provodi kazneni ili prekršajni postupak, u svrhu provođenja jedne ili više dokaznih radnji u državi koja izvršava europski istražni nalog radi prikupljanja dokaza.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević izvijestio je da se radi osiguravanja kontinuiteta energetske obnove zgrada javnog sektora koja se provodi po Programu energetske obnove zgrada javnog sektora Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2015. godine, od 31. listopada 2013. godine, produžava rok za financiranje energetskih obnova koje su u tijeku ili su u fazi ugovaranja, odnosno za koje će ugovori sklopiti po okončanim postupcima javne nabave započetim do 31. prosinca 2015. godine. Ministar Kuščević kazao je da se rok za financiranje produžava za razdoblje do 31. prosinca 2018. godine.  Za tu svrhu osigurat će se u državnom proračunu Republike Hrvatske i financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznos do 160 milijuna kuna.