Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 20. 3. 2017.

Potičemo optimizam u Hrvatskoj i rješavamo ključne zadaće

Predsjednik Vlade Plenković sudjelovao je na konferenciji »Hrvatska kakvu trebamo«, koju je organizirao Večernji list

Uz predsjednika Vlade Plenkovića na konferenciji su sudjelovali ministar financija Zdravko Marić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, ministar turizma Gari Cappelli, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. 

Pozdravljajući sudionike skupa, Plenković je zahvalio svima koji su pridonijeli da se ovakva konferencija o budućnosti Hrvatske organizira. Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

Svijet se mijenja brže nego ikada u povijesti. Predviđa se da će do 2024. na svijetu živjeti 8 milijardi, a do 2037. čak 9 milijardi ljudi. Gospodarski razvoj i trgovina se sve više okreću prema razvijajućim tržištima Azije i Afrike. Poslovi i radni procesi se ubrzano automatiziraju. Sigurnosne ugroze se usložnjavaju i isprepliću s energetskim, informacijskim i financijskim politikama. Sve širi aspekti društvene integracije, aktivnosti i interakcije postaju digitalizirani.  U takvim okolnostima, važno je imati jasan smjer razvoja Hrvatske.

Nakon ostvarenja strateških nacionalnih ciljeva – stvaranja države, međunarodnog priznanja, pobjede u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, zahvaljujući hrvatskim braniteljima i državničkoj mudrosti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te kasnije ostvarenom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji, Hrvatska danas i u budućnosti treba biti prosperitetna i uređena zemlja jednakih mogućnosti za sve.

Od prvih demokratskih izbora 1990. do prvog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvom semestru 2020. proteći će točno 30 godina. To su tri četvrtine radnoga vijeka svakoga od nas.

Stoga, vidim Hrvatsku kao zemlju koja je utemeljena na našim tradicionalnim vrijednostima, identitetu, povijesti, jeziku, kulturi i ukupnoj baštini.

Vidim je kao zemlju ponosnih i samopouzdanih ljudi.

Vidim Hrvatsku koja je obrazovana i moderna.

Vidim Hrvatsku koja radi i koja je sve više zaposlena i poduzetna.

Vidim Hrvatsku koja je izvrsna i konkurentna.

Vidim Hrvatsku koja koristi svoje poljoprivredne i energetske potencijale. 

Vidim Hrvatsku koja je sigurna i predvidljiva.

Vidim Hrvatsku koja je solidarna i brižna.

Vidim Hrvatsku koja je pomirena i tolerantna.

Vidim Hrvatsku koja je europska i koja razumije globalni kontekst u kojem se pozicionira.

Dragi prijatelji, vidim Hrvatsku s probuđenim optimizmom i nadom.

Već sam u unutarstranačkoj kampanji, a kasnije u kampanji za Hrvatski sabor,  rekao da postoje četiri temeljna stupa politike koju ću voditi kao predsjednik Vlade i koju provodi moja Vlada. Prvi je politička stabilnost, drugi je pravna sigurnost, treći je gospodarski rast i četvrti je društvena solidarnost.

Upravo na tom tragu, politička stabilnost i snažne institucije preduvjet su gospodarskoga rasta. Hrvatske institucije i javna uprava postupno sazrijevaju, ali trebaju biti još učinkovitije u pogledu upravljanja i funkcioniranja te moraju podupirati realizacije privatnih inicijativa.

Odlučni smo provoditi reforme kroz uključenost i partnersku suradnju svih društvenih dionika. Našu otvorenost socijalnom dijalogu pokazali smo od samih početaka rada Vlade, a to ćemo nastaviti tijekom cijelog mandata, bilo da je riječ o poslodavcima, sindikatima, nevladinim organizacijama, akademskoj zajednici, vjerskim zajednicama ili medijima.

Preduvjet za stvaranje okruženja koje potiče poslovne aktivnosti, nužne za gospodarski razvoj je kontinuirana i daljnja borba protiv korupcije. Korupcija predstavlja društveno neprihvatljivu pojavu, koja zahtijeva ne samo strateško promišljanje, nego stalnu nadogradnju antikorupcijskih mjera.

Hrvatska mora biti utemeljena na dosljednom poštivanju ljudskih prava. Vlada je odlučna da promičemo i zaštićujemo temeljna ljudska prava i slobode svih naših građana. Ta činjenica prepoznata je i izborom Hrvatske u UN-ovo Vijeće za ljudska prava. Dogodine ćemo predsjedati Vijećem Europe, organizacijom koja baštini zaštitu ljudskih prava na našem kontinentu, demokraciju i vladavinu prava.

Rad Vlade bit će usmjeren i na nadilaženje društvenih podjela te promjenu ozračja kojem smo svjedočili proteklih godina. Stoga je bilo nužno osnovati Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima. U odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe, zbog objektivnih okolnosti jer smo bili žrtva velikosrpske agresije i Miloševićevog režima, 1990.-ih godina takvu raspravu nismo održali. Dapače, preskočili smo ju. Prevladavanje takvih ideoloških podjela omogućit će društvu da se, kao što kaže ova današnja konferencija, koncentrira na budućnost.

Glede pravne sigurnosti želim reći da će moja Vlada nastaviti reformu hrvatskoga pravosuđa, raditi na ne samo viziji nego učinkovitoj i modernoj javnoj upravi. Upravo trend smanjivanja neriješenih sudskih predmeta primijetili smo i u 2016. godini. Postojeće stanje u pravosuđu, nažalost, još nije na razini koju očekuju naši građani, koju očekuju poslovni subjekti, i u tom pogledu aktivnosti sljedeće tri godine bit će usmjerene da taj segment naših institucija i našeg sustava bude kredibilan.

Usvojili smo Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine - djelotvorna, profesionalna, učinkovita, ocijenjena po postignućima i kvalitetno valorizirana.

Naš temeljni cilj gospodarskog rasta i zapošljavanja mora biti i stabilan i trajan, održiv. Dakle, ne ad hoc trendovi nego trajan gospodarski rast.  Stoga ohrabruje rast BDP-a u 2016. - 3,4% u zadnjem kvartalu, što je najbolji rast nakon niza godina.

Standard&Poor's, Fitch i Moody's – svi su izglede procijenili iz negativnih u stabilne. To se nije dogodilo slučajno da baš sve tri agencije u nekoliko mjeseci kažu da hrvatsko gospodarstvo i naše javne financije izgledaju bolje nego ranije. Naravno da trebamo zahvaliti našem gospodarstvu za to, ali politička stabilnost preduvjet je bilo kakve ocjene, bilo kakvih gospodarskih trendova u bilo kojoj zemlji pa tako i u Hrvatskoj.

Veseli nas rast industrijske proizvodnje i izvoza. Tu posebno smatram da ova Vlada ne samo da potiče poduzetnike nego i ohrabruje naše izvoznike koji su izrazito važni za ukupnu sliku hrvatskoga gospodarstva.

Glede javnih financija, dobri su makroekonomski pokazatelji. Prvi put je smanjen udio javnog duga u BDP-u na 83,9% u 2016. Proračunski deficit je smanjen. Vidjet ćemo konačne statistike, bližimo se, po mom sudu, a i u analizama Ministarstva financija, skoro do samo 1 posto.

Radimo na uklanjaju parafiskalnih i drugih administrativnih nameta, rasterećujemo hrvatsko gospodarstvo.

Izdvojili smo više nego ikada do sada za mjere zapošljavanja - 1,5 milijardi kuna europskih i hrvatskih sredstava za 9 precizno grupiranih i definiranih mjera koje moraju povećati stopu zaposlenosti u hrvatskom društvu, osobito onih koji su trajno nezaposleni, onih koji su mladi i osoba s invaliditetom.

Sve je to povezano s nastavkom strukturnih reformi i aktivacijom državne imovine, izradom cjelovitoga Nacionalnog programa reformi te Plana konvergencije u okviru Europskog semestra, posla koji će Vlada dovršiti do travnja ove godine i čiju ćemo realizaciju pratiti svakih dva tjedna na sjednici Vlade. Puno intenzivnije i strože nego što je to danas.

Nastavit ćemo i ključne infrastrukturne projekte – izgradnju Pelješkog mosta, LNG terminal - kao i druge energetske projekte.

Ulaganja u turističkom sektoru planiraju se u 2017. na 800 milijuna eura. Ako već turizam sudjeluje sa 18 posto u našem BDP-u, onda je ključno da upravo tu granu koja nam donosi velike prihode potaknemo i podržimo u njenim aktivnostima.

Globalizacija i promjene u glavnim industrijskim granama i sve veća uporaba kompjuteriziranih sustava dovodi nas do brzih društvenih promjena. Naime, za samo 20 godina 47 posto radnih mjesta koja danas postoje bit će automatizirana, dakle neće više postojati u obliku u kojem ih vidimo danas. Upravo to zahtijeva stalnu prilagodbu, razvoj naše IT industrije, podupiranje inovacija, start up-ova, osiguravanje fleksibilnosti na tržištu rada i, ono što je najvažnije i ključno za svako društvo, ulaganje u obrazovanje, znanost i inovacije. Upravo je to jedna od reformi koja je ključna za hrvatsko društvo i o kojoj trebamo postići, ne samo konsenzus, nego njegovati uključiv pristup. To nije tema za podjele. To je tema za zajednički nazivnik, za modernizaciju, za konkurentnost, za praćenje radnih mjesta budućnosti.

Vlada smo koja je prva osnovala Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. To znači da vidimo gdje se kreću poslovi budućnosti i kuda ide svjetska i europska ekonomija. Tim putem mora ići i Hrvatska.

Želim također reći da je demografija tema koja je ključna, a o kojoj smo govorili u ovoj istoj dvorani prije nekoliko tjedana, kapitalno pitanje hrvatske budućnosti. Mi smo u jednom desetljeću, od 2001. do 2011., izgubili više od 150 tisuća ljudi. To je 3,4 posto. Takvi nepovoljni učinci utiču na sve aspekte hrvatskoga društva. Ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja onda je jasno da je ta tema prioritet koji će biti s nama u narednim desetljećima, a ne godinama.

Želim također reći da je ova Vlada učinila sve da kroz proračunska sredstva pojačamo financijsku potporu roditeljima, značajno povećamo iznos rodiljnih i roditeljskih naknada, da provedena porezna reforma ima pozitivne učinke na demografiju, a ujedno pripremamo Zakon o subvencioniranju stambenih kredita koji će pomoći mladima i onima koji grade svoje obitelji.

Društvena solidarnost i ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske – to su aktivnosti kojima će se moja Vlada baviti kontinuirano. Na nju mislim kada mislim na različite skupine u hrvatskome društvu, da osiguramo ravnotežu između različitih potencijala, interesa i očekivanja javnog i privatnog sektora; zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika; sindikata i poslodavaca; središnje države i lokalne i područne samouprave; razvijenijih i manje razvijenih dijelova Hrvatske; krajeva koji su imali neposredno iskustvo ratnih stradanja i onih koji to nisu.

Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav moraju biti u stanju zadržati svoju zaštitnu funkciju. Nužno ih je konsolidirati na način da budu financijski održivi, a društvo mora osigurati podršku najosjetljivijim skupinama i onima koji su socijalno isključeni.

Kad je riječ o ravnomjernom regionalnom razvoju, tada Hrvatsku gledam istim očima od Vukovara do Dubrovnika, od Međimurja preko Like do Istre. Hrvatska nije samo Zagreb. I zato je moja Vlada odlučila detaljno pristupiti „Projektu Slavonija“ u partnerstvu s pet slavonskih županija, s projektima koji će ukupno iznositi oko 2,5 milijarde eura. I to u pogledu poljoprivrede, ruralnog razvoja, infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva i mjera za suzbijanje procesa iseljavanja.

Želim također reći da je moja Vlada snažno i uvjereno, istinski, europski orijentirana vlada. A to znači da čvrsto zastupamo naše nacionalne interese, da vodimo odvažnu i principijelnu vanjsku politiku, koja podrazumijeva poštivanje onoga što je ključno u globalnom sustavu, a to je međunarodno pravo. To govorim i kao pravnik i kao diplomat i kao političar i na tome ću ustrajati. To je ključ, jer onaj tko to ne poštuje, ne poštuje ni druge zemlje, ne poštuje ni sustav kakav se gradio nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatska upravo na poštivanju međunarodnog prava mora graditi svoju vanjskopolitički kredibilitet.  

Čvrsto vjerujem da je ta opredijeljenost konsensualna, da želimo svi europske vrijednosti, da želimo stabilnost konkurentnost na globalnom tržištu, koja je članstvom u Europskoj uniji dobra i korisna za zemlju.  

Ovaj tjedan bit ću u Rimu na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora. U petak poslijepodne primit će šefove država i vlada članica Europske unije i papa Franjo. To je prigoda da zajednički pokažemo snagu i jedinstvo nakon nesretnog negativnog referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini koji je ozbiljno utjecao na stabilnost i koheziju europskoga projekta.

Kao što sam rekao u srijedu u Hrvatskom saboru, a vodite računa da smo svjesno i namjerno vodili raspravu o budućnosti Europe i rezultatima Europskoga vijeća isti dan kad i Europski parlament. Žao mi je da hrvatski mediji tu poveznicu nisu prepoznali i da nismo imali veći odjek te rasprave jer to vodim s ciljem da širimo kulturu europskoga dijaloga i europske teme u hrvatskom predstavničkom tijelu. To nije bilo rađeno prije, ikada do sada, a ja ću to raditi svaka dva ili tri mjeseca u mandatu ove Vlade. I kada dođe 2020. i kada dođemo u poziciju da predsjedavamo i objašnjavamo hrvatskoj javnosti prioritete, onda će ta javnost biti spremna na te teme. One neće biti strane, nepoznate, tuđe i daleke. Bit će naše jer su intrinzično naše. One nisu vanjske i s njima se moramo identificirati, o njima nešto detaljnije znati i o njima zauzimati stavove kao što to radimo sada i kao što smo to radili ranije. Da bismo to mogli, da bismo uvjerili hrvatske ljude da je europski projekt koristan, moramo osnažiti demokratski legitimitet njegovih institucija, moramo se snažno suprotstaviti rastućem populizmu i demagogiji. To ću raditi svakoga dana s čvrstim uvjerenjem da radimo dobro za zemlju i za naše društvo. Isto tako želim da od europskih zajedničkih politika i od redistributivne snage europskoga proračuna hrvatski ljudi vide konkretniju korist. To još nismo uspjeli. Zato su ministri dobili zadaće da do Uskrsa identificiraju sva uska grla, sve poteškoće u apsorpciji sredstava jer ćemo na tome proći ili pasti, kad je riječ od koristi hrvatske pripadnosti Europskoj uniji u godinama koje su pred nama. Isto tako, dat ćemo doprinos globalnoj ulozi ovog kontinentalnog, mirovnog, razvojnog i, prije svega, pravnog i gospodarskog projekta da se suočimo s globalnim sigurnosnim i političkim izazovima. Jer ovako zamršene situacije, kakva je danas, desetljećima nije bilo, od 1989. Ovakva globalna slika svijeta kakva je danas nameće visoki stupanj razumijevanja, odgovornosti i aktivnosti svih nas koji obnašamo ključne dužnosti u hrvatskoj državi.

Stoga na kraju želim reći da trebamo Hrvatsku obrazovnih ljudi, koji će svoje ambicije moći ostvariti u svojoj domovini, bez obzira na sve koristi slobode kretanja ljudi u Europskoj uniji, gdje će zasnovati svoje obitelji i raditi na dobrobiti za sebe, ali i za hrvatsko društvo u cjelini.

Svjesni smo svih izazova. Ozbiljno pristupamo zadaćama koje su pred nama. Konzultiramo i stručnu javnost, a to ćemo raditi u nizu tema.  

Poruka koju šaljem kao predsjednik Vlade je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali i optimizma. To me vodi – optimizam – i to je ono što mi se čini da fali. To fali u širem prostoru hrvatske javnosti. Možemo biti ponosni na sve što smo napravili. Možda smo nekada prekritični prema samima sebi. A moja je zadaća da, uz ispunjavanje svega onoga što je u programu, u Hrvatskoj pokrenemo i optimizam jer samo s takvim poletom možemo rješavati zadaće koje su pred nama.