Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 3. 2017.

Vodeće rejting agencije prepoznale su povoljne trendove u Hrvatskoj

Predsjednik Vlade Plenković sudjelovao je na konferenciji »Hrvatska – zemlja poželjna za poslovanje?« koju je organizirala Hrvatska gospodarsdka komora

Cilj konferencije bio je da skrene pozornost na zapreke s kojima se poduzetnici susreću u svakodnevnom poslovanju te predlože mjere za njihovo otklanjanje. Predstavnici hrvatskih tvrtki te resornih ministarstava upoznali su sudionike s poduzetim mjerama i planovima za buduće poboljšanje poslovne klime i uvjeta poslovanja u zemlji.

Govor predsjednika Vlade Plenkovića u cijelosti:

Ovo je moj prvi javni govor nakon proteklog tjedna kada sam bio na sastanku Europskog vijeća na kojem su ključne teme bile posao, rad, zapošljavanje i konkurentnost. Izvješće predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija je pozitivno – Europa u ovom trenutku ima dobre trendove i pokazatelje. Bilo mi je drago da mogu biti dio onih predsjednika vlada te kazati da i Hrvatska ima dobre trendove.

To govorim kao poruku optimizma u društvu i predanosti radu, kao i nastavku provedbe strukturnih reformi.

Ova Vlada je europski orijentirana, i to s punim uvjerenjem da je to dobro, ispravno i korisno za hrvatsko društvo i za nacionalne interese. To je poruka opredijeljenosti za stabilnost, predvidljivost, gospodarski rast, nova radna mjesta te za konkurentnost i kompetitivnost na globalnom tržištu.  

Naš zadatak je da Hrvatsku, osim što je lijepa zemlja, učinimo atraktivnom poduzetnicima, gospodarskim subjektima i stranim ulagačima te sigurnom zemljom koja u cijelosti potvrđuje legitimaciju svog statusa u međunarodnim organizacijama, za što smo se jako puno trudili. Sada to moramo kapitalizirati.

Želim reći nekoliko poruka. Prva je da smo u proteklom razdoblju ostvarili političku stabilnost zemlje. Mene efemerna, marginalna i nebitna pitanja ne zanimaju. Ona su dio političke rasprave, ali neće odvratiti pozornost moje Vlade ni mene od onoga bitnoga za što smo dobili povjerenje hrvatskih birača. Hrvatska danas nije ista kao što je bila prošle godine. Želimo trajni gospodarski rast, stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta i obrazovni sustav za radna mjesta budućnosti. Želimo zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu. Želimo jačanje pravne sigurnosti i učinkovitu državnu upravu, transparentne javne nabave te  kontinuiranu borbu protiv korupcije. Želimo društvenu solidarnost i pravednost kroz uključivi socijalni dijalog s poslodavcima i sindikatima. Hrvatska treba raspravu o budućnosti, jer to rade i ostale članice Europske unije, Europska komisija i Europsko vijeće. Zato ćemo za dva tjedna u Rimu poslati poruku ohrabrenja europskog projekta, što velika većina ljudi na našem kontinentu, ali i u Hrvatskoj očekuje.

Vidjeli ste da je Moody's treća svjetska rejting agencija koja je u proteklih nekoliko mjeseci izglede našeg  kreditnog rejtinga iz negativnih pretvorila u stabilne. Moody's je to napravio prvi put nakon 2007. Kreditne rejting agencije ne preskaču svoje stepenice. Takvih čudotvornih vlada i okolnosti nema. Tu se ide korak po korak. Ako baš sve tri svjetske kreditne agencije kažu da izgledi nisu negativni nego stabilni, onda je to dobra poruka, na kojoj trebamo graditi. Ona je rezultat rada hrvatskog gospodarstva, onih koji proizvode i izvoze te onih koji su u stanju biti konkurentni u svojim aktivnostima.

Činjenica je da su povoljni makroekonomski pokazatelji olakšali ministru financija Zdravku Mariću da jučer u Londonu izda obveznice u iznosu od 1,25 milijardi eura, kojima ćemo refinancirati ono što dolazi na naplatu u travnju i na taj način ove obveznice ne povećavaju javni dug. No, za razliku od onih obveznica kojima je kamata bila preko 6 posto, ovima je 3,19 posto, što je pozitivna promjena. Ovi trendovi i poruka stabilnosti i ozbiljnosti jasni su i prepoznati onima koji ne gledaju kroz prste. Kapital ne gleda kroz prste, već gleda svoj interes.

U ovom trenutku, iako još nema konačnih podataka, moramo reći da je Vlada uspjela glede proračunskog deficita smanjiti deficit konsolidirane države ispod planiranih 1,6 posto BDP-a, odnosno na razinu od gotovo 1 posto.

Vlada će voditi računa da nastavi trend smanjenja javnog duga, koji je na 83,9 posto udjela u BDP-u za 2016. To su trendovi koji za posljedicu imaju kvalitetne ocjene međunarodnih financijskih institucija i korak prema investicijskom kreditnom rejtingu, što podrazumijeva manje kamate za državu, ali i poduzetnike i građane.

Zato ćemo nastaviti  kvalitetno upravljati javnim financijama te voditi računa o proračunskoj disciplini, u skladu Proračunu koji smo usvojili za 2017. te smjernicama za 2018. i 2019.

Važan korak pritom je bila porezna reforma koja je osim snižavanja poreznih stopa stvorila uvjete za stvaranje stabilnog i predvidivog poreznog okvira. Reformom sustava javne nabave povećana je transparentnost javne nabave i stvoreni su uvjeti u kojima poduzetnici mogu jeftinije i jednostavnije pristupiti postupcima javne nabave kroz primjenu jedinstvene europske dokumentacije. Ravnotežu izmjenu cijene i kvalitete osigurali smo uvođenjem ekonomski najpovoljnije ponude.

U ovom trenutku svi Vladini resori, a taj posao koordinira potpredsjednica Vlade Martina Dalić, rade na izradi Nacionalnog programa reformi. Taj dokument sadržava djelovanje svih resora kako bismo uoči Europskog semestra, u skladu s analizama i preporukama Europske komisije, ispunjavali reforme koje su značajne za hrvatsko gospodarstvo. To podrazumijeva povećanje učinkovitosti u okviru sustava državne uprave, posebno nagrađivanje i dodatne mjere za učinkovite te snižavanje troškova poslovanja.

Već smo niz mjera u tom pogledu napravili, a jedna koju ćemo napraviti je i objedinjavanje inspekcijskih službi, kojih u Hrvatskoj ima više od 50. Smatramo da ih treba bolje koordinirati i učiniti na način da ne opterećuju poduzetnika s najjednostavnijim i najdjelotvornijim načinom.

Želim kazati da je Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji ima 104 mjere, usmjeren na kvalitetnije djelovanje državne uprave i smanjenje troškova građanima i poduzetnicima. Registar neporeznih nameta koji smo objavili pokazao je da neporezni nameti donose troškove 9,2 milijardi kuna i tu je velik prostor za smanjenje i rasterećenje gospodarstva.

Jačat ćemo konkurentnost i prilagođavati se novim trendovima informacijskih tehnologija i e-usluga. Ministri Kuščević, Šprlje i ja smo zajedno s Državnom geodetskom upravom pokrenuli uslugu „One Stop Shop. Nastavljamo s kompletnim koordiniranjem podataka iz zemljišnih knjiga i katastra na način koji će bitno olakšati promet nekretnina i poslovanje.

Digitalizacija je zadaća niza resora, a ovo je prva Vlada koja je osnovala Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Na tom tragu radi i Ministarstvo gospodarstvo te uprave. Tu se nalaze radna mjesta budućnosti, koja moramo povezati s obrazovnim sustavom. Nastavljamo s reformom obrazovanja koja će omogućiti da ljudi koji izlaze iz obrazovnog sustava na tržište rada imaju temeljito i šire obrazovanje, ali i specijalističko znanje te znaju sve o hrvatskoj povijesti, identitetu i jeziku, prate trendove i znaju što su vještine analize i sinteze. Na taj način će oni svojim znanjem biti konkurentni na tržištu rada. Zato smo osnovali novo posebno stručno povjerenstvo koje je već održalo niz sastanaka i koje će pomoći da naši mladi imaju kvalitetno obrazovanje.

U proteklih 20 godina u Hrvatsku je uloženo više od 30 milijardi eura, što je dobar signal da smo zemlja poželjna za poslovanje, ali ti brojevi mogu biti puno veći. U tom pogledu upravo ovakve konferencije, na kojima sudjeluje niz međunarodnih predstavnika, trebaju biti dio mozaika koji pridonosi održavanju toga trenda.

Europski fondovi su dodatna vrijednost i jedan od načina na koji možemo osnažiti hrvatsko gospodarstvo. Sada smo otprilike na sredini sedmogodišnje financijske perspektive u kojoj je za Hrvatsku alocirano 10,7 milijardi eura. Dio tih sredstava namijenili smo razvoju Slavonije. To je dio Hrvatske koji treba dodatni poticaj i pomoć. Za to sam posebno zadužio ministre Žalac, Tolušića i Marića koji su iz Slavonije, a osnovali smo i Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem u čijem radu sudjeluju ministri, župani, direktori razvojnih agencija te svi ključni akteri razvoja slavonskoga gospodarstva. Oni će voditi računa da uskladimo sve politike i pomognemo Slavoniji i glede ravnomjernog regionalnog razvoja, prometne povezanosti, razvoja malih i srednjih poduzeća te zaustavljanja iseljavanja kako bi oni koji žive u žitnici Hrvatske ostali u svojim sredinama i tamo gradili svoju budućnost. Pritom je važna potpora Europske unije uz smišljenu redistributivnu ulogu europskog proračuna koji pomaže pojedinim dijelovima EU da dostigne razinu onih koji su razvijeniji.

Ove godine smo osigurali 1,5 milijarda kuna za aktivne mjere zapošljavanja, s devet mjera koje trebaju vratiti na tržište rada dugotrajno nezaposlene, omogućiti smanjivanje stope nezaposlenosti mladih i dati šansu osobama s invaliditetom, kao i staviti naglasak na zapošljavanje žena. Mjere smo konsolidirali u zakonski paket i osigurali financijska sredstva, i to gotovo polovicu iz Europskog socijalnog fonda, kako bi podupirali gospodarstvenike da omoguće nezaposlenima uključenje na tržište rada.

U prosincu je zabilježen rekordan rast industrijske proizvodnje od gotovo 15 posto i taj trend rasta imat ćemo i ove godine. Iznimno je bitan porast izvoza u siječnju za 26,6 posto više u odnosu na siječanj prethodne godine. To su poruke optimizma, a ne defetizma u hrvatskom društvu. To su pokazatelji, brojke, činjenice i o njima trebamo izvješćivati hrvatsku javnost.

Ova Vlada radit će u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komoru. Moramo djelovati u paketu. Politika i gospodarstvo zajedno promiču hrvatske interese i u zemlji i u inozemstvu. Redovitim dijalogom koji održavamo pokazali smo da je to trend koji će ova Vlada činiti.

Želim biti sasvim jasan, mi nismo isključivo orijentirani na tržište Europske unije, već smo otvoreni i za sve druge partnere. Učinimo hrvatske proizvode vidljivima i konkurentnima na njihovim tržištima, a Hrvatsku atraktivnom za ulaganja. To su zadaće na kojima ćemo angažirano raditi u predstojećem razdoblju.

Zahvaljujem Hrvatskoj gospodarskoj komori i svima na pozivu i organizaciji konferencije.