Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 11. 2016.

Dvadeset godina članstva Hrvatske u Vijeću Europe

U Večernjem listu premijer Plenković osvrnuo se na članstvo Hrvatske u Vijeću Europe te naglasio da će Hrvatska biti aktivan promicatelj razvoja demokracije i zaštite vrijednosti koje su temelj suvremene Europe

Republika Hrvatska ove godine obilježava 20 godina članstva u najstarijoj europskoj organizaciji - Vijeću Europe. Ulaskom u članstvo Vijeća Europe, Hrvatska je postala dio zajednice država koje aktivno i sustavno promiču razvoj demokracije, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava kao temeljne ciljeve svojeg djelovanja.

Nakon stjecanja neovisnosti pod vodstvom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i očuvanja njene slobode i teritorijalne cjelovitosti tijekom Domovinskog rata, zahvaljujući hrvatskim braniteljima, članstvo u Vijeću Europe, uz primanje u Ujedinjene narode i OESS, bilo je među prvim većim vanjskopolitičkim uspjesima.

Njime smo jasno posvjedočili pripadnost europskom krugu zemalja s kojima dijelimo vrijednosne demokratske standarde. Naše pristupanje Vijeću Europe jasno je pokazalo opredijeljenost Hrvatske za izgradnju društva na načelima i dostignućima Europske konvencije o ljudskim pravima.

U vrijeme pristupanja Hrvatska je prolazila kroz razdoblje tranzicije, a naši vanjskopolitički uspjesi bili su usko povezani s našim unutarnjim procesima demokratizacije. Stoga je to bio uspjeh koji je bio usko povezan s konkretnim, individualnim rezultatima i pomacima koje je Republika Hrvatska postigla u izgradnji demokratskog društva i zaštite prava čovjeka.

Proces, kao i samo pristupanje Hrvatske Vijeću Europe za mene će uvijek imati posebno mjesto u mojem sjećanju, budući da sam u to vrijeme i osobno, kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, bio zadužen za odnose s Vijećem Europe i Europske unije, te sam osobno sudjelovao u procesu ispunjavanja kriterija za članstvo u ovoj paneuropskoj organizaciji.

Prisjećajući se tog razdoblja slobodno mogu reći da se radilo o doista velikom i opsežnom poslu, naročito u segmentu preuzimanja obaveza i ugrađivanja standarda konvencijskog sustava u hrvatsko zakonodavstvo i našu pravnu praksu. Radi se o niz pravnih instrumenata iz raznih područja kojima se utvrđuju prava i slobode koje su države članice dužne svakome jamčiti. Konvencijski sustav zaštite temelji se na načelu supsidijarnosti, što znači da primarna odgovornost za zaštitu ljudskih prava te prevenciju i ispravljanje eventualnih povreda leži na samim državama članicama.

Uvjeren sam da se takav zahtjevan i složen posao odradio ponajviše zahvaljujući sveopćem entuzijazmu i osjećaju ponosa što možemo sudjelovati u procesu koji Hrvatsku vodi u zajednicu kojoj civilizacijski i kulturološki pripadamo. S veseljem se prisjećam kada je tadašnji ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić potpisao Statut Vijeća Europe i kada je hrvatska zastava zavijorila pred sjedištem Vijeća Europe u Strasbourgu.

Ujedno, za Hrvatsku je bilo korisno aktivno sudjelovanje u programima i aktivnostima Vijeća Europe. U tom smislu, Hrvatska se uspjela profilirati kao članica Vijeća Europe i postati prepoznatljiva u području zaštite ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i prava djeteta. Dodatno, aktivno sudjelujemo u raspravama usko vezanim uz aktualne izazove kao što su suzbijanje organiziranog kriminala, zaštita okoliša ili zajednička borba protiv svih oblika ovisnosti.

Posebno bih istaknuo činjenicu da je djelovanje Vijeća Europe, a napose Europskog suda za ljudska prava prepoznato u svim segmentima društva, od zakonodavne i sudske vlasti koje svoje odluke temelje na sudskoj praksi Europskog suda. No isto tako, veseli me i svijest koja postoji kod hrvatskih građana o pravima i slobodama koje su im zajamčene Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

Članstvo u Vijeću Europe nosi sa sobom obveze i prava. Uz već spomenutu važnost rada Vijeća Europe, naglasio bih neke značajne ciljeve ove organizacije koji se odnose na promicanje svijesti o zajedničkom europskom kulturnom identitetu i poticanju njegova razvoja i raznolikosti.

Europa koja počiva na međusobnoj suradnji, otvorenom dijalogu kao i predanoj borbi protiv svih oblika netolerancije, ekstremizma i diskriminacije, stabilna je i sigurna Europa. Upravo će Vijeće Europe i dalje, uvjeren sam, imati ulogu svojevrsnog čuvara takve Europe, utemeljene i ujedinjene u demokraciji, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava.

Republika Hrvatska će kroz svoja zalaganja i aktivnosti kao članica Vijeća Europe, ostati aktivnim čimbenikom i promicateljem tih vrijednosti, koje su čvrst temelj suvremene Europe.

Završno, želio bih zahvaliti svim kolegicama i kolegama, zastupnicima koji su sudjelovali u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, diplomatima i političarima koji su djelovali u okviru Odbora ministra, stručnjacima i predstavnicima nevladinog sektora koji su svojim angažmanom kroz dvadesetogodišnje razdoblje našeg članstva u Vijeću Europe doprinijeli afirmaciji i profiliranju Hrvatske u ovoj važnoj organizaciji.

Članak u cijelosti