Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 5. 2016.

Proširenje ne smije sići s dnevnog reda Europske unije

Na poziv predsjednika Hrvatske paneuropske unije Pave Barišića potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govorio je na Konferenciji o politici proširenja i susjedstva Europske unije povodom Dana Europe i 25. obljetnice HPEU-a

Na konferenciji koju su organizirali Hrvatska paneuropska unija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Zaklada Hans Seidel sudjelovali su, uz zastupnika Plenkovića, i pomoćnica ministra vanjskih i europskih poslova Zrinka Ujević, predsjednik Njemačke PEU i bivši zastupnik u EP Bernd Posselt, novinar Stephan Baier i potpredsjednik HPEU Daniel Bučan.

Plenković je istaknuo kako tema proširenja više nije prioritet Europske unije, jer države članice, a posebno zemlje utemeljiteljice, fokus stavljaju na konsolidaciju Unije i rješavanje kriza u južnom i istočnom susjedstvu.

Kao posljedicu ustavne, institucionalne, financijske i schengenske krize koje su pogodile Uniju u proteklih 15 godina, Plenković je naveo da su na europskim izborima 2014. nezabilježenu potporu ostvarile anti-europske stranke. ''Upravo zato je najveća odgovornost na mainstream strankama – među kojima je i moja Europska pučka stranka – da suzbiju uzroke krize povjerenja prema europskim institucijama'', kazao je Plenković.

Naglasio je kako Hrvatska treba ostati najsnažniji zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine koji jedini jamči prosperitet i opstanak zemlje te ravnopravnost svih triju naroda. U tom smislu, podsjetio je na veliku potporu hrvatskih zastupnika u EP kako bi došlo do povijesnog podnošenja zahtjeva za članstvo u BiH u EU 15. veljače o. g.

Govoreći o pristupnom procesu Srbije, Plenković je ocijenio da Hrvatska kao članica treba ustrajati na emancipiranju pitanja spornog srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti vladinih tijela u području procesuiranja ratnih zločina. »Jedan od načina za rješenje ovog pitanje jest da Srbija u kontekstu svog pregovaračkog procesa izmijeni sporne odredbe zakona ili da se potpiše bilateralni sporazum koji bi otklonio pravnu nesigurnost«, poručio je Plenković.