Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 4. 2016.

2400. obljetnica Staroga Grada u EP-u predstavila je naše kulturno naslijeđe

Gostujući u emisiji Pogled s Markovog trga voditelja Roberta Škurle potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković govorio je o obilježavanju 2400. obljetnice Staroga Grada na Hvaru, o presudi Šešelju i drugim temama

Jubilej 2400 godina Staroga Grada na Hvaru u Bruxellesu

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je povodom velikog jubileja, 2400 godina Staroga Grada, zajedno s gradonačelnikom Vinkom Maroevićem, županom Zlatkom Ževrnjom, predstavnikom predsjednice RH Androm Krstulovićem Oparom te grčkim kolegom u EP-u Georgiosom Kyrtsosom organizirao Okrugli stol i izložbu fotografija Otoci Faros & Paros – Milenijske mediteranske veze. Poručio je kako je tim događajem nastojao pridonijeti promociji hrvatske kulturne baštine, identiteta i tradicije u europskim institucijama te emancipirati mediteransku orijentaciju Hrvatske, što su bile važne odrednice HDZ-ovog programa za europske izbore.

Presuda Vojislavu Šešelju

Analizirajući oslobađajuću presudu MKSJ Vojislavu Šešelju, Plenković je rekao da bez obzira na njezinu nepravednost, ovu presudu treba tretirati kao prvu fazu u ukupnom procesu i pričekati odluku Žalbenoga vijeća koja će - uvjeren je - ostati na crti prakse Suda. Podsjetio je kako je cilj Rezolucije EP-a o Šešelju, koju je pokrenuo uz potporu kolega iz EPP-a, bio poslati tri jasne poruke - osuditi ratnohuškačku retoriku, prozvati Srbiju za neadekvatnu političku i pravnu reakciju i tražiti od Tužiteljstva da se žali i da Žalbeno vijeće promijeni nalog Raspravnog vijeća. Dodao je kako su ti ciljevi ostvareni te da sada predmet treba prepustiti drugim sucima Žalbenog vijeća.

Odnosi sa Srbijom

Podsjetivši na prošlogodišnju Rezoluciju o Srbiji, u kojoj je po prvi puta u međunarodnom dokumentu emancipiran zakon kojim Srbija neovlašteno širi svoju kaznenu jurisdikciju, Plenković je pozvao Srbiju da revidira zakon u suradnji sa susjednim država i uz potporu Europske komisije. Dodao je da taj hibridni zakon predstavlja krupni politički problem za Hrvatsku. Stoga smo u kontekstu pristupnih pregovora Srbije sada u fazi vrlo jasnog postavljanja hrvatskih interesa po tri točke – provedba obveza glede zaštite manjine, puna suradnja s Haškim sudom i promjena spornog zakona kojim Srbija pretendira biti “mali Haag nakon Haaga”, kazao je Plenković. Smatra da Hrvatska treba prije svega na razini Vijeća i s Komisijom vrlo jasno artikulirati na koji način će u međumjerilima za poglavlje 23 biti postavljen kriterij za izmjene spornog zakona.

Nizozemski referendum o Sporazumu o pridruživanju EU i Ukrajine

Govoreći o nizozemskom referendum, Plenković je rekao kako se radi o očiglednom primjeru referenduma kojeg nije trebalo biti. Naglasio je da nije vjerodostojno da svega 2,5 milijuna Nizozemaca koji su glasali protiv te čine svega 0,6 posto populacije EU odlučuje o strateškoj orijentaciji druge zemlje –  u ovom slučaju Ukrajine koja je žrtva agresije. Napomenuo je da je EP primio rezultat referenduma na znanje te će svi akteri morati učiniti više da se sadržaj rada europskih institucija približi građanima.

Europski put Bosne i Hercegovine

Kao prekretnički trenutak za dinamiku europskog puta BiH, Plenković je izdvojio formalno podnošenje zahtjeva za članstvo u EU 15. veljače, budući da od tog trenutka više nema dilema što je strateška orijentacije BiH. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te uspostava koordinacijskog mehanizma mora biti onaj okvir koji će zemlju držati na okupu, poručio je Plenković.